Faapasi i anotusi
O le talafaasolopito o le tagata

O le talafaasolopito o le tagata

Fa'afou mulimuli ia Aperila 18, 2022 e Roger Kaufman

Tatou te tusia uma lava le tala faasolopito o le tagata ma pe faapefea ona tupu

  • O faiaoga sili ona lelei e pei o: Buddha, Zarathustra, Lao Tse, Confucius,pythagoras, Tala o Meletus, Socrates, Palato ma Aristotle na alia'e mai ma a'oa'o ai le tagata e iloa le lalolagi i lona mafaufau.
  • Ua manumalo tagata i le malosi o le kalave o le lalolagi, tuua ai ma le ulu atu i le masina
  • Ua maua e tagata Malosiʻaga faaniukilia faia
  • E ese mai i le afe tausaga talu ai, o avanoa tau fesoʻotaʻiga ua atiaʻe i le maualuga maualuga, ina ia maua e le tagata faʻamatalaga vave ma sili atu ona malosi, lea e mafai ona ia faʻaogaina mo le aʻoaʻoina, mo se faʻataʻitaʻiga e ala i televise, leitio, telefoni, initaneti.
  • Ua tatalaina e le Initaneti ma le komepiuta ni vaega fou, aemaise lava i fesoʻotaʻiga, malamalama o tagata ma lona faʻaogaina
  • O le faʻataʻitaʻiga o le fisiki o le sefulu tausaga talu ai ua faʻaalia mai ia i matou le avanoa o le tala o le foafoaga, o lona uiga: "gaosiga" o mea mai le agagaia malamalama i le atamai.

O le a faapeʻī tagata o le lumanaʻi? O le talafaasolopito o le tagata

Le ata "Fale" i lona atoaga e tatau ona e mafaufau e uiga i lenei itu, e mautinoa lava e aoga, aua o le ata atoa o se vaaiga masani masani ma vave faʻaalia avanoa o le lumanaʻi.

YouTube tagata taalo

leotele Uati le faitau aofa'i o le lalolagi mai le German Foundation for World Population i le taimi nei (e oʻo mai ia Mati 12, 2020) e tusa ma le 7,77 piliona tagata o loʻo nonofo i le lalolagi. E tusa ai ma le faamatalaga a se tasi, o le a faateleina le aofaʻi o tagata i le lalolagi Fuafuaga a le UN i le atinaʻeina o le faitau aofaʻi o le lalolagi siitia i le 2050 piliona i le 9,74 ma le 2100 piliona i le 10,87. o le Atunu'u e to'atele le faitau aofa'i 2018 o Saina (1,4 piliona), Initia (1,33 piliona) ma le US (327 miliona). Fa'atatau i le Tagata i konetineta e tusa ma le 59,6 pasene o tagata e nonofo i Asia.

puna: Statista

Talafaasolopito o Tagata - E fia tausaga o iai tagata i luga o le paneta?

A o iai o tatou tuaa mo le tusa ma le 6 miliona tausaga, o le ituaiga tagata faʻaonapo nei na o le 200.000 tausaga talu ai.

O le malo e pei ona tatou iloa e na o le 6.000 tausaga le matua, ma o le masini na amata i le 19th seneturi.

E ui ina tele mea ua tatou ausia i lenei taimi puupuu, ae ua faaalia ai foi lo tatou tautinoga o ni tagata e tausia le lalolagi e tasi o loo tatou savavali ai i aso nei. leben.

E lē mafai ona manatu faatauvaa iʻuga o tagata o le lalolagi.

Ua mafai moni lava ona matou ola i siosiomaga i le lalolagi atoa, e oo lava i siosiomaga ogaoga e pei o Antarctica.

O tausaga ta'itasi matou te tipi ai i lalo togavao ma fa'aleagaina isi nofoaga fa'anatura, ma tu'u sa'o ai meaola i se tulaga lamatia a'o matou fa'aogaina le tele o fale e fa'aoga ai lo matou faitau aofa'i.

Faatasi ai ma le 7,77 piliona tagata i luga o le paneta, maketi ma taavale faʻaleagaina o le ea o se vaega faʻatupulaia o suiga o le tau - e aʻafia ai lo tatou lalolagi i auala e le mafai ona tatou vaʻai.

O A'afiaga o Glaciers Li'u - O le Talafa'asolopito o le Tagata

O A'afiaga ole Lisi o Glaciers

Ae ui i lea, ua uma ona tatou vaʻai i aʻafiaga o le liusuavai aisa ma le maualuga o le vevela o le lalolagi.

O le uluai fesoʻotaʻiga sima i tagata na amata ile ono miliona tausaga talu ai ma se 'au o primates e taʻua o Ardipithecus, e tusa ai ma le Smithsonian Institution.

O lenei meaola fa'a-Aferika na amata ona savali sa'o.

E masani ona manatu e taua tele ona e fa'atagaina mo le fa'aogaina atili o lima mo le gaosiga o meafaigaluega, auupega, fa'apea fo'i ma isi mana'oga e ola ai.

O le manu Australopithecus, na manumalo pe a ma le lua i le fa miliona tausaga talu ai ma e mafai ona savali saʻo ma luga. Laʻau a'e.

Na sosoo ai ma le Paranthropus, lea na i ai pe tusa o le miliona i le tolu miliona tausaga talu ai. E iloga le vaega i o latou nifo lapopoa ma ofoina atu se meaai lautele.

Homo-tagata - e aofia ai a tatou lava ituaiga, tagata soifua - na amata ona tupu i luga atu o le 2 miliona tausaga talu ai.

O loʻo faʻaalia ai ulu tetele, sili atu mea faigaluega, faʻapea foʻi ma le gafatia e alu mamao atu i tua atu o Aferika.

O a tatou uo i le 200.000 tausaga talu ai - O le talafaasolopito o tagata

O le talafaasolopito o le tagata

O la tatou Speci na maua pe a ma le 200.000 tausaga talu ai ma sa mafai ona manumalo ma olaola e ui lava i suiga o le tau o le taimi.

A'o tatou amata atu i si'osi'omaga tausaafia, pe a ma le 60.000 i le 80.000 tausaga ua mavae, na amata ona se ese tagata muamua i tala atu o le konetineta lea na fananau mai ai o tatou mafatiaga.

"O lenei femalagaiga ofoofogia ua faʻaosofia ai a tatou tama i se tulaga faʻavasegaina o le lalolagi latou te leʻi fiu lava," o le tala lea a le 2008 Smithsonian Magazine article, ma taʻua ai e iʻu lava ina i ai a tatou tagata tauva (sili ona manino e aofia ai Neanderthals ma Homo erectus).

Ina ua atoa le femalagaaʻi," o le tala lea a le tala, "o le tagata mulimuli - ma na o le pau - le tagata na tu. "

I le fa'aaogaina o fa'ailoga fa'a kenera ma se malamalamaga i fa'afanua anamua, na toe fausia ai e le au su'esu'e se vaega pe fa'apefea ona faia e tagata le faigamalaga.

E talitonuina o le au suʻesuʻe muamua o Eurasia na faʻaaogaina le Bab-al-Mandab National Road, lea ua vaeluaina ai Yemen ma Djibouti, e tusa ai ma le National Geographic. O nei tagata na taunuu i Initia, Asia i Sautesasae ma Ausetalia i le 50.000 tausaga talu ai.

E leʻi umi talu ona mavae lena taimi, ae amata loa e se au faʻaopoopo se maimoaga faʻapitonuʻu i Sasaʻe Tutotonu ma Asia i saute-totototonu, e foliga mai e ave mulimuli ane i Europa ma Asia foi, o le lomiga faʻaopoopo.

O lenei mea na faʻamaonia e taua tele mo le Iunaite Setete ma Kanata, talu mai le 20.000 tausaga talu ai na sopoia ai e nisi o nei tagata i lena konetineta e ala i se alalaupapa eleele na faia e le glaciation. Mai iina, ua leva ona iai kolone i Asia i le 14.000 tausaga talu ai.

O afea o le a tuua ai e tagata le paneta?

O le uluai misiona a tagata i le itulagi na faia ia Aperila 12, 1961, ina ua faia e le Soviet cosmonaut Yuri Gagarin se taamilosaga tuufua o le paneta i lana vaalele Vostok 1.

O tagata soifua na muamua tuvae i luga o le isi paneta ia Iulai 20, 1969 ina ua savavali Amerika Neil Armstrong ma Buzz Aldrin i luga o le paneta. masina tulaueleele.

Talu mai lena taimi, o a tatou taumafaiga faʻanofo muamua na taulaʻi muamua i le nofoaga avanoa.

O le nofoaga muamua o le vateatea o le Soviet Salyut 1, lea na faasaolotoina mai le paneta ia Aperila 19, 1971 ma na muamua nofoia e Georgi Dobrovolski, Vladislav Vokov ma Viktor Patsayev ia Iuni 6.

Sa i ai foi isi nofoaga avanoa
Sa i ai foi isi nofoaga avanoa

O se faʻataʻitaʻiga iloga o Mir, le 1994-95 Valeri Polyakov mo se taimi umi sini tasi le tausaga pe sili atu foi – e aofia ai ma le umi e tasi le umi o le vaalele a le tagata e 437 aso.

O le International Spaceport Station na faʻalauiloaina lana uluaʻi tusiga ia Novema 20, 1998 ma o loʻo faʻaauau pea ona nofoia e tagata e mafaufau ia Oketopa 31, 2000.

Fa'amatalaga vave: Ei, ou te fia iloa lou manatu, tu'u se fa'amatalaga ma lagona le saoloto e fa'asoa le pou.

Tuua se tali

o le a le lomia lou tuatusi imeli. fanua manaomia ua faailogaina *